Piše: Ivana Gladović

Jedna od temeljnih funkcija naše kože je da djeluje kao zaštita od propuštanja kemikalija u organizam, bilo da su one prirodne ili umjetne. Pritom vanjski slojevi mrtvih stanica na površini kože (tzv. stratum corneum) funkcioniraju poput štita za ranjive i osjetljive žive stanice koje se nalaze u nižim slojevima kože.

Osjetljiva koža zapravo je stanje koje se javlja kao posljedica smanjene sposobnosti kože da djeluje kao efikasna barijera od vanjskih utjecaja, zbog čega razni iritansi i alergeni lakše dopiru do živih slojeva kože i izazivaju žarenje, peckanje i ostale probleme.

Suha koža načelno je sklonija osjetljivosti, jer je masnoća izrazito važna za održavanje snažne kožne barijere, ali svi tipovi kože mogu biti osjetljivi. Osobe s osjetljivom kožom često lako pocrvene, ali koža može biti osjetljiva čak i bez vidljivih znakova poput crvenila ili osipa.

U nekim slučajevima osjetljivost može biti i dovoljno ozbiljna da se klasificira kao poremećaj, a neki uobičajeni poremećaji osjetljivosti kože su:

Atopijski dermatitis, poznat i kao ekcem: Ovo stanje uključuje suhe ljuskave mrlje koje svrbe i osobito je često kod djece. Obično se javlja na licu i vratu, te u pregibima laktova i koljena.
Rosacea: reaktivno stanje u kojem koža postaje crvena, a mogu se razviti i popucale kapilare i prištići.

Ukoliko sumnjate na neki od ovih poremećaja, svakako posjetite dermatologa, koji će vam postaviti pravilnu dijagnozu i prepisati vam detaljan plan liječenja. Ovo je izuzetno važno obzirom da postoje i drugi, manje uobičajeni poremećaji, koje ne možete samostalno tretirati a nestručna osoba će ih teško moći razlikovati. Također, ako imate osip koji ne prolazi više od nekoliko tjedana, svakako preporučujem da posjetite liječnika.

U slučaju da osjetljivost kože nije toliko ozbiljna da bi se klasificirala kao poremećaj, ili da se radi o poremećaju koji je nakon adekvatne terapije stavljen pod kontrolu, svakako savjetujem da se pridržavate slijedećih pravila:

1. Pojednostavnite svoju rutinu njege

Krenite s korištenjem isključivo osnovnih proizvoda, kao što su blago sredstvo za čišćenje lica, bazična hidratantna krema i adekvatan proizvod za zaštitu od sunca. Izbjegavajte agresivne čistače, kao i one s aktivnim sastojcima. Isto vrijedi i za ostale proizvode u vašoj rutini, jer ovi sastojci mogu uzrokovati pogoršanje stanja u slučaju kompromitirane barijere.

2. Obavezno testirajte proizvode prije korištenja (tzv. patch test)

Ovo je općenita preporuka za uvođenje novih proizvoda u rutinu, ali osobito je važna za osobe s osjetljivom kožom. U praksi ovo znači da prije korištenja novog proizvoda na čitavom licu, isti prvo testirate na malom, obično manje vidljivom dijelu kože, primjerice iza uha. Ukoliko u roku od 24 sata nakon nanošenja proizvoda ne primijetite nikakvu reakciju, proizvod slobodno možete nastaviti koristiti na čitavom licu. Ukoliko je vaša koža izuzetno osjetljiva, poželjno je ovaj postupak i ponoviti kako biste bili potpuno sigurni da vam predmetni proizvod ne izaziva reakciju.

3. Postupno uvodite nove proizvode u svoju rutinu njege

Pružite svojoj koži priliku i vrijeme da se privikne na nove proizvode. Moj je savjet da pričekate minimalno dva tjedna nakon uvođenja jednog proizvoda prije nego što uvedete slijedeći.

4. Obratite pažnju na popis sastojaka (tzv INCI list)

Ovo je naravno osobito važno ukoliko znate na koje ste sastojke osjetljivi. Ukoliko pak ne znate, svakako je dobro izbjegavati proizvode s mirisima i esencijalnim uljima, obzirom da su upravo ovi sastojci najčešći uzroci iritacija kože. Također je dobro izbjegavati tzv. "jednostavne alkohole", koji su često derivati etilnog alkohola kao što su denaturirani alkohol, metanol, izopropilni alkohol, SD alkohol i benzilni alkohol, obzirom da se radi o sastojcima koji potencijalno mogu isušiti kožu ili pogoršati rosaceu. Važno je naglasiti i da tzv. „masni alkoholi“, kao što su acetyl glucosamine, cetyl alcohol ili stearyl alcohol u proizvodima najčešće nisu problematični.